Dugi niz godina vodi se rasprava o nedostatku kvalificiranog informatičkog kadra za zapošljavanje, kao i o nedostatku znanja o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama (u daljnjem tekstu ICT) među zaposlenicima. Što mi kao pojedinci možemo učiniti da (p)ostanemo konkurentna radna snaga u jednoj od najzapošljivijih i najbolje plaćenih industrija na svijetu (ICT) i što tvrtke mogu učiniti da globalni nedostatak ICT kadra u poslovanju barem malo osjete ?
Ne zaboravimo, Hrvatska je u svibnju 2022. usvojila strategiju Digitalna Hrvatska. Hrvatska trenutno, prema DESI indeksu, značajno zaostaje u odnosu na ostale članice EU. Primarni cilj Digitalne Hrvatske je da do 2032. godine Hrvatska bude znatno naprednija država nego što je sada.
Aktivnosti do 2032. uključuju:
- Digitalizacija javne uprave i gospodarstva,
- Širenje širokopojasne mreže u cijeloj zemlji (4G i 5G)
- Korištenje AI
- Uglavnom za predstavljanje većeg broja IT stručnjaka. Hoćete li biti među pojedincima koji će dobro iskoristiti potrebu za znanjem iz područja ICT-a?
Informacijska i komunikacijska tehnologija brzo je postala temeljno znanje za normalno i optimalno funkcioniranje poduzeća i svakodnevnog života pojedinaca. Na tržištu se vodi borba za znanje iz područja IT-a na nekoliko razina i “profila” pojedinaca:
- Za postojeće IT stručnjake koji moraju stalno ići u korak s vremenom i standardima,
- za zaposlenike čija su radna mjesta sve više isprepletena digitalnim alatima – za osiguranje konkurentnosti i optimizaciju radnih procesa,
- s nezaposlenima i mladima koji žele izaći na tržište rada, ali trebaju im te kompetencije.
Što je uopće ICT?
Niste sigurni trebate li ICT u poslovnom ili privatnom životu? Informacijska i komunikacijska tehnologija je sveobuhvatno područje koje uključuje informacijsku tehnologiju (IT) i komunikacijsku tehnologiju (KT). Informacijska tehnologija odnosi se na korištenje računala, softvera, mreža i sl., dok komunikacijska tehnologija pokriva područja kao što su telekomunikacije, internet, mobilne komunikacije i slično.
U praksi (i ako to ne radite službeno), ICT uključuje znanja iz područja:
- komunikacija (korištenje e-maila, video poziva, chat aplikacija),
- online kupnja,
- bankarstvo (sigurno i učinkovito korištenje internetskog bankarstva),
- upravljanje domom (pametni uređaji i aplikacije za kontrolu i automatizaciju kućnih sustava – termostati, sigurnosne kamere, pametna svjetla),
- zdravlje (korištenje pametnih narukvica i satova, platforme za telemedicinu i praćenje tjelesne aktivnosti),
- obrazovanje (platforme za obrazovanje, video konferencije, učenje na daljinu, stjecanje novih vještina),
- zabava (streamanje glazbe i filmova, igranje igara putem online platformi, streaming sadržaja na zahtjev)
- putovanja (korištenje online usluga za rezervaciju zrakoplovnih karata, smještaja, automobila i atrakcija, traženje informacija i komunikacija tijekom putovanja)
Zašto ICT industrija?
Napravili bismo nepravdu kada ne bismo istaknuli da na globalnoj razini postoji veliki nedostatak kadrova iu drugim profesijama – primjerice proizvodnim radnicima, vozačima i ugostiteljima. A u samom vrhu kadrovskog deficita godinama se pojavljuju i kadrovi sa znanjem iz područja ICT-a. Posebnost je u tome što je u usporedbi s drugim deficitarnim zanimanjima iznadprosječno plaćeno, vrlo traženo, a i puno manje fizički zahtjevno.
Čemu onda toliki deficit?!
Odgovor je jednostavan – potražnja je veća od ponude. Potrebu za digitalizacijom pojedinaca i tvrtki već su pokazali globalna kriza i vrijeme korona virusa. Ubrzana digitalna transformacija (u kojoj, inače, zaostajemo za ostalim europskim zemljama) pobrinula se da se jaz samo produbi. Unatoč činjenici da u Hrvatskoj broj (i njihovi prihodi) tvrtki koje posluju u IT industriji ubrzano raste, istovremeno raste potreba za odgovarajuće kvalificiranim kadrom iu tvrtkama koje nisu vezane uz IT.
Sve veći broj radnih mjesta zauzimaju rad sa strojevima i programiranje, upravljanje računalima, elektronički zapisi, digitalno poslovanje, a posljednjih godina na tržište ulazi i umjetna inteligencija koju će 2024. godine koristiti vrlo mali postotak tvrtki.
Dodatni čimbenik koji pridonosi manjem broju ICT osoblja je činjenica da se ono dominantno tretira kao muška profesija. Samo oko 22% predstavnica radi u industriji (što je, usput rečeno, znatno iznad europskog prosjeka – bravo, Hrvatska!), što pokazuje značajan nedostatak ženske zastupljenosti u industriji.
Hrvatska je malo tržište i teško je i teško proizvesti dovoljan broj ICT stručnjaka. “Dovoljno je vidjeti koje fakultete studenti najviše upisuju. FER godišnje upisuje oko 600 studenata, što znači da će za pet godina broj studenata koji će završiti fakultet teško premašiti 3000 ljudi, koliko zapošljava jedan Infobip. Realnost je takva da su poslodavci u IT sektoru prisiljeni svoju radnu snagu izdvajati iz vanjskih poslova“, kaže Martina Šilov, predsjednica CroAI instituta.
Obrazujte se – za sebe!
Govore ljudi već dugi niz godina, ali i dalje je istina – znanje vam nitko ne može oduzeti. Kao Smartninja škola programiranja, imamo puno komunikacije s polaznicima. Razlog zašto se odlučuju studirati kod nas uglavnom je povećanje digitalnih kompetencija, a u posljednje dvije godine bilježimo konkretan porast upisa zaposlenika po tvrtkama.
S postojećim tečajevima pomažemo početnicima u ulasku na tržište programiranja, bez obzira hoće li se time baviti u budućnosti ili ne. Mnoge vještine u programiranju, naime, vrlo su korisne iu drugim područjima. Prema odgovorima polaznika, najistaknutije novostečene vještine su sljedeće: Poznavanje upravljanja podacima i čitanja podataka, logičko razmišljanje, sposobnost razumijevanja i sposobnost predviđanja poslovnih rezultata, sklonost rješavanju izazova i uspostavljanju sustava od početka do kraja.
Neki od njih su se, naravno, nakon tečajeva odlučili na konkretnu promjenu karijere te su postali web programeri, programeri aplikacija, podatkovni inženjeri ili voditelji IT projekata i proizvoda.
Smartninja ima više od 100 polaznika godišnje, pri čemu je oko 40% polaznika prijavljeno od strane tvrtki, a ostalih 60% su oni koji smatraju da im ove vještine trebaju u privatnom životu. To im služi kao dodatno znanje na postojeće obrazovanje u školskom sustavu, odluče se za pomak u karijeri ili im je to znanje potrebno za vlastiti posao. Nekoliki postotak njih trenutno je i nezaposlenih, prijavili su se na razne poslove i shvatili da mogu iskoristiti nedostatak ICT kadra.
Što nas čeka do 2032. godine?
Do 2032. godine, kako je predstavljeno u digitalnoj strategiji Hrvatske, možemo očekivati aktivno uključivanje u područje ICT znanja – ne samo u obrazovanju, već i na individualnoj razini te unutar malih i srednjih poduzeća. Ključ je brzog uključivanja u obrazovanje i učenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija na svim razinama.
U tome vam mogu pomoći mnogi internetski resursi i škole koje nude ovu vrstu obrazovanja. Provjerite popis tečajeva u ponudi škole programiranja Smartninja.
Izvori:
Poslovni HR: https://www.poslovni.hr/sci-tech/dok-u-europi-pada-broj-zena-u-ict-u-u-hrvatskoj-raste-4358257
Faktograf: https://faktograf.hr/2023/01/30/digitalna-strategija-hrvatska-npoo/
